Želite isprobati neke od najboljih alata i aplikacija za moderno poslovanje? Istraži ICT usluge
Tech Hack

Zašto biste se trebali informirati o tehnologiji blok-lanca (blockchain)

sto-je-blockchain
BizIT
Autor: BizIT

Upoznajte blockchain, tehnologiju koju najznačajniji znanstvenici najavljuju kao inovaciju koja će nam promijeniti živote jednako radikalno kao što je to učinio i internet.

Od nastanka interneta naše povjerenje u računala oscilira. U početku smo im potpuno vjerovali, možda zbog njihova znanstvenog ili matematičkog temelja. Početkom 1990-ih prvi su nam hakeri, većinom bezopasni studenti kojima je bilo dosadno i koji su brisali mrežne stranice iz zabave, pokazali da nije preteško ući u tuđe računalo i nule pretvoriti u jedinice. Sada svaki računalni output uzimamo uz određenu dozu skepticizma.

Otad smo postali potpuno ovisni o računalima. Međutim, važno je pronaći način da bismo ponovno mogli vjerovati računalima. Upravo zato želim govoriti o blok-lancu (blockchain), tehnologiji koju najznačajniji znanstvenici najavljuju kao inovaciju koja će nam promijeniti živote jednako radikalno kao što je to učinio i internet te koja nam može pomoći da povratimo izgubljeno povjerenje u računalnu tehnologiju.

Blockchain i predrasude prema bitcoinu

Nemojte dopustiti da vas odbije činjenica da je bitcoin zapravo omogućio tehnologiju blockchaina. Istina je da nestalnost te virtualne valute privlači investicijske špekulante, dok je njezina anonimnost čini dobrim izborom za trgovanje na „alternativnim tržištima”, primjerice droge ili lažnih putovnica. No, anonimnost nije razlog koji bitcoinovu potporu, blok-lanac, čini fascinantnim alatom za financijski, industrijski, logistički ili javni sektor. Ponajprije je riječ o transparentnoj tehnologiji koja mijenja način na koji vjerujemo informacijama i gledamo na vlast. To bi moglo iz korijena promijeniti naše živote.

Blok + lanac

Blockchain nije bitcoin, već tehnologija na kojoj se temelji bitcoin. Riječ je o distribuiranoj bazi podataka zaštićenoj kriptografijom kako bi se osiguralo da samo prava osoba može pristupiti relevantnim podacima, a koja bilježi svaku svoju promjenu. Blockchain funkcionira na sljedeći način: podaci se pohranjuju u pojedinačne „blokove” koji su jedan s drugim povezani u lanac. Otud je tehnologija i dobila ime. Zamislite vlak s nizom vagona. Svaki vagon sadržava podatke, a vrata su zaštićena šifrom. U vagonu se nalaze informacije o tome tko je u njega i kad umetnuo podatke kao i otisak prethodnog vagona – izmijeni li se jedan vagon, aktivira se alarm. Informacije u vagon možete umetnuti samo jednom i te se informacije nikad ne mogu mijenjati. Trebate li izmijeniti sadržaj vagona, te ćete promjene morati umetnuti u novi vagon. Sve se promjene snimaju kako biste dobili nešto poput beskonačnog gumba funkcije „poništi”.

Vlak, koji je rezultat navedenoga, tada se kopira diljem brojnih identičnih željezničkih postaja (računala). Te se postaje međusobno nadziru i provjeravaju pojedinačan integritet u odnosu na druge postaje. Kad je potrebno nove informacije unijeti u novi vagon, nitko ne zna koja će željeznička postaja prva obaviti tu radnju. Zadatak se dodjeljuje nasumice bilo kojoj postaji koja riješi matematički problem koji se može pogađati samo grubom silom, odnosno isprobavanjem različitih rezultata. To se u bitcoinu naziva „rudarenjem”. Kad pobjednik kreira novi vagon, kopiraju ga sve ostale postaje.

Ako netko uđe u sustav samo jednog vagona, što se trenutačno smatra matematički nemogućim, i dalje u istom trenutku ne bi mogao hakirati sve postaje diljem svijeta. Čak i ako napadaču to uspije na jednoj postaji ili njih nekoliko, ostale bi postaje trenutačno zamijetile pokušaj i odbile ga. Zato se blockchain smatra najboljom pohranom koju je svijet ikada vidio. Sustav je decentraliziran. Nitko ne može mijenjati podatke jednom kad su oni zapisani. Nijedan subjekt ne odlučuje tko će kreirati sljedeći vagon – riječ je o potpuno nasumičnom procesu. Svi podaci sadržani u vagonima potpuno su sigurni, ali i transparentni tako da svi sudionici mogu vidjeti sve što se događa. Blockchain javna je istina.

Banke će prihvatiti blockchain

Blockchain je dobar izbor kad god više strana treba povjerljivo pohraniti i razmijeniti vrijednosti, a kad pritom nijedna strana nije nadređena. Kad je neznanac koji se krije iza imena Satoshi Nakamoto 2008. objavio tehnologiju, svijet je bio u vrtlogu financijske krize koja se često pripisivala neodgovornom ili pohlepnom financijskom sektoru. Mnogi su smatrali da vrijeme nije slučajno izabrano: blockchain su doživjeli kao sredstvo koje će banke natjerati na koljena. Bitcoin bi se mogao upotrebljavati za sve što banka čini – uključujući prijenose, plaćanja, čak i zajmove – a da pritom ne treba proći bankom. Razlog tome leži u tome što je bitcoin riješio problem s kojim su dotad bili suočeni svi elektronički podaci, odnosno činjenicu da bi se prelako mogli duplicirati. Ako na svojem računalu imate JPEG sliku i ako je pošaljete meni, u oba je naša računala sad ista datoteka. To je očito problematično kad je riječ o novcu jer nijedan iznos novca koji mi pošaljete više ne bi trebao biti u vašem vlasništvu nakon što ga pošaljete. Privatne i središnje banke trenutačno se bave tim problemom. Tijekom elektroničkog prijenosa novca odgovorno oduzimaju odgovarajući iznos s izvornog računa. Njihova ovlast ne počiva ni na kakvoj posebnoj tehnologiji, već na stoljećima izgradnje ugleda u financijskom sektoru.

U početku se svakako činilo da postoji sukob između banaka i bitcoina. Virtualna valuta još uvijek je zabranjena u brojnim zemljama, uključujući Bangladeš, Tajland i Island. No banke, burze i osiguravajuća društva istovremeno su počeli snažno ulagati u upotrebu blok-lanca radi vlastite dobrobiti. Stoga se blockchain kao takav više ne može smatrati tehnologijom koja je prijetnja tradicionalnim bankama. Situacija je napredovala te će financijske ustanove sada vjerojatnije prihvatiti tu tehnologiju i koristiti se njome kako bi svoju postojeću ulogu obavljale sigurnije i učinkovitije. Još se ne zna kako će to točno činiti. Brojne studije i nekolicina provedbi koje se temelje na inicijalnoj provjeri koncepta usmjerene su smanjenju rizika i troškova transakcije i financijskih i nefinancijskih prijenosa. Deutsche Bank, HSBC, UniCredit i UBS samo su neke od banaka koje su predstavile jasne planove koji uključuju blockchain tehnologiju.

Tehnologija povjerenja

Razina pozornosti koju je blockchain dobio od korporativnog svijeta često se smatra trendom. Zapravo, motivacija brojnih projekata povezanih s blok-lancem može biti marketinško nastojanje da se „izgleda inovativno”. Međutim, to nije važno. Blok-lanac čista je matematika, a njoj se može potpuno vjerovati. Dva plus dva jednako je četiri i nitko to ne može promijeniti. Problem je u tome što je većina naših informacija danas pohranjena u računalima te se s njima može jednostavno manipulirati. U računalima se ne mogu razlikovati činjenice od tvrdnji. Od nastanka interneta informacijska je tehnologija ušla u „postčinjeničnu” eru.

Uzmimo, primjerice, zloglasan slučaj hakiranja poslužitelja e-pošte Hillary Clinton. S jedne strane, gomila računalnih dokaza koje je prikupio FBI jasno ukazuje na Rusiju, dok, s druge strane, Donald Trump tvrdi da je riječ o „lažnoj vijesti” te da se hakiranje nije dogodilo. Kritiziramo ljude koji objema stranama daju jednaku važnost iako su s jedne strane činjenice, a s druge tek tvrdnja. No s informatičkog stajališta prisiljeni smo složiti se da zaista nema razlike. Clintoničin poslužitelj zaista je moguće hakirati iz Koreje, a da izgleda kao da je hakiran iz Rusije, ili čak stvoriti lažne dokaze na poslužitelju koji uopće nije bio hakiran. Raširen nedostatak povjerenja u informatičku tehnologiju usporava usvajanje računalstva u oblaku. U anketi koju je proveo časopis The Economist samo je 16 % ispitanika izjavilo da vjeruje tehnologiji oblaka. Na neki je način to i razumljivo, no blockchain to može promijeniti.

Brojna poduzeća i organizacije već istražuju kako je to moguće. Većina trenutačnih eksperimenata bavi se situacijama u kojima nekoliko subjekata treba razmijeniti informacije, a da pritom nijedna strana nije „glavna”. Eksperimenti su u rasponu od evidentiranja pojedinosti o kontejnerskim pošiljkama ili energetskim tokovima do takozvanih „pametnih ugovora”. Potonji su jednostavne aplikacije pohranjene u „vagonima vlaka” blok-lanca koje mogu upotrebljavati osiguravajuća društva ili koje se upotrebljavaju u sportskom klađenju kako bi se automatski izvršili prethodni ugovori. Telekomunikacijske tvrtke mogle bi se koristiti blockchainom kako bi smanjile trošak prevare u roamingu i u upravljanju identitetom ili bi se njime mogle koristiti za autorizaciju u budućim mrežama kao što su 5G ili IoT.

Libertarijanski san ili praktičan alat za vladu?

Decentralizirani model upravljanja informacijama koji je u temelju blockchaina daje poticaj libertarijanskim snovima o zamjeni brojnih funkcija regionalnih ili središnjih vlasti tehnologijom blok-lanca. Redovito se objavljuju radovi o njegovoj upotrebi za e-glasanje ili registre vozila, zemljišne knjige ili evidencije građana. U teoriji je analiziran čak i decentralizirani model za funkcije sudova ili policije. Stoga, hoće li blockchain zamijeniti zemljišne knjige? Vjerojatniji je scenarij da će vlade jednostavno primjenjivati tehnologiju kako bi povećale pouzdanost postojećih evidencija i registara. Nigerija i Gana, dvije zemlje koje u svojoj povijesti nažalost bilježe prevare povezane sa zemljištem, već upotrebljavaju blok-lanac za praćenje vlasništva nad nekretninama.


Kad je tijekom svoje prve kandidature Barack Obama bio optužen da nije rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, na kraju je ponudio dokaz u obliku rodnog lista s Havaja u papirnatom obliku. Koliko bi teško na toj razini bilo krivotvoriti dokument? Estonija od 2012. rodne listove evidentira u blok-lancu. Ako se danas u Estoniji rodi budući predsjednički kandidat, jednog će dana biti moguće s potpunom sigurnošću provjeriti činjenice povezane s tim rođenjem. To, naravno, pretpostavlja da pri evidentiranju rođenja nije došlo do pogreške. Ako se u blockchain unese netočna informacija, takva će biti i evidentirana – činjenica je to koja je točna i u slučajevima drugih primjena. Neovisno o tome, uvijek će biti potpuno jasno tko je unio zapis i koje su izmjene, ako ih je bilo, naknadno unesene. Zamislite sad da na takav decentraliziran, pouzdan način na računalima diljem svijeta nisu pohranjene samo neke, već sve važne informacije. Koliko bi teško bilo dokazati istinu u bilo kojem slučaju?

Otprilike koliko je teško i zbrojiti dva i dva.

Autor: Miroslav Pikus, stručnjak za tehnologije u oblaku

 

Sadržaj omogućava Hrvatski Telekom

BizIT

BizIT

Skupina autora koja djeluje na različitim poslovnim aktivnostima i brine o povećanju prodajnih aktivnosti i produktivnosti unutar različitih poduzeća, projektima plasmana malih i srednjih poduzetnika na online prostor kao i o najuočljivijim projektima interneta.

U sklopu skupine autora su oni koji pišu i realiziraju sljedeće teme: prodajni savjeti, savjeti za produktivnost i organizaciju poslovanja, internet marketing, internet poslovanje, dizajn za online medije, web stranice, upravljanje društvenim mrežama i kampanje na društvenim mrežama.

Komentiraj